Udruzenje Sredina

Evropski parlament poziva na uvođenje zabrane za upotrebu uglja za proizvodnju energije u EU do 2030. godine

Članovi Evropskog parlamenta su u velikom broju podržali inicijativu kojom se države članice EU pozivaju da prestanu sa sagorevanjem uglja radi proizvodnje energije do 2030. godine. Ovaj zahtev Parlamenta je samo deo većeg pokreta koji poziva na hitno preduzimanje konkretnih akcija vezano za smanjenje štetnih posledica aerozagađenja i u suprotnosti je sa zaključcima Nemačke komisije za zabranu sagorevanja uglja koja je predložila da rok za to bude 2038. godina. Aktivisti koji se zalažu za rešavanje problema klimatskih promena i aerozagađenja, pozivaju da se ova zabrana uvede mnogo pre ovog datuma.

Članovi Evropskog parlamenta usvojili su ovu inicijativu iste nedelje kada je objavljeno najnovije istraživanje koje je otkrilo da je broj preuranjenih smrtnih slučajeva usled aerozagađenja duplo veći nego što se to ranije procenjivalo. Niz izveštaja je pokazalo značajan štetni uticaj evropskih termoelektrana na ugalj na zdravlje stanovništva širom kontinenta.

Nemačka kompanija za proizvodnju energije RWE proglašena je prošle godine za najtoksičniju kompaniju koja sagoreva ugalj, prema izveštaju Last Gasp.

Mišljenje Evropskog parlamenta nije obavezujuće, ali činjenica da ga je podržala tolika većina pokazuje jaku političku podršku za preduzimanje dodatnih aktivnosti radi rešavanja problema aerozagađenja od strane donosioca odluka u EU. 446 članova Evropskog parlamenta je podržalo ovu inicijativu, 146 je bilo protiv, a 79 suzdržano.

Tekst koji su podržali članovi Parlamenta ističe činjenicu da su sektori proizvodnje i distribucije  energije “odgovorni za više od polovinu emitovanih oksida sumpora (SOx) i za jednu petinu emitovanih oksida azota (NOx) u 33 zemlje članice Evropske agencije za zaštitu životne sredine (EEA)” i da:

“62% industrijskih emisija žive u EU potiče od termoelektrana na ugalj”.

Živa je opasan neurotoksin koji oštećuje zdravlje ljudi i može da ugrozi život. Evropa se obavezala u sklopu Minamata konvencije o živi, da izbaci živu iz upotrebe i ograniči emisije žive iz antropogenih izvora, a EU Uredba o živi je usvojena prošle godine.

Podaci EEA o zagađenju iz prošle godine pokazali su veliki skok emisija žive iz nemačkih i poljskih fabrika koje rade na ugalj. Bełchatów termoelektrana u Poljskoj emituje više žive u vazduh nego cela industrija u Španiji.

Države širom Evrope najavljuju datum kada će prestati da sagorevaju ugalj, kako bi ispunili ugovorene obaveze u vezi klimatskih promena i čistijeg vazduha.

Kampanja Europe Beyond Coal se takođe obavezala da se sa sagorevanjem uglja u Evropi prestane do 2030. godine i prati koje su se zemlje već obavezale na prestanak sagorevanja uglja.

Na mapi ispod prikazane su sve termoelektrane koje rade na ugalj u Evropi. Prema izveštaju Last Gasp, najopasnija termoelektrana u Evropi sa aspekta opasnosti po zdravlje stanovništva je termoelektrana Kostolac B, sa modeliranih 657 preuranjenih smrtnih slučajeva u 2016. godini usled zagađenja vazduha. Na 10. mestu ove liste nalazi se termoelektrana Nikola Tesla A u Obrenovcu sa 322 preuranjenih smrtnih slučajeva usled zagađenja vazduha. Dakle, od 3 termoelektrane na ugalj koje se nalaze na ovoj mapi na teritoriji Srbije, dve se nalaze u top 10 najopasnih termoelektrana po zdravlje stanovnika u Evropi!

Evropska komisija je stavila zaštitu zdravlja svojih građana kao centralni deo svog programa rada i preduzima akcije da sudski goni Vlade svojih država članica koje ne ispunjavaju propisan zahteve o kvalitetu vazduha. Čini se da je pitanje kvaliteta vazduha jedno od glavnih pitanja predstojećih Evropskih izbora koji se održavaju u maju.

Evropski parlament u svojoj inicijativi poziva donosioce odlike da se pozabave pitanjima emisija iz poljoprivrede i transporta, kao i definisanjem drugih mera za poboljšanje indoor i outdoor kvaliteta vazduha u EU.

Izvor :EEB

prva slika : EEB

druga slika : izveštaju Last Gasp, https://beyond-coal.eu/