Udruzenje Sredina

Pet načina na koji oportunistički lobisti koriste krizu izazvanu korona virusom da ,,napadnu“ EU propise u oblasti zaštite životne sredine

Činjenicu da se u celoj Evropi osećaju strašne posledice korona virusa, neki u Briselu nisu gubili vreme i iskoristili su da bi lobirali u korist velikih kompanija.

Anton Lazarus ovde navodi pet primera kako korporativni lobisti traže odlaganje ključnih ekoloških propisa.

Mnogi evropski lideri podržali su ideju da se EU Green deal primeni u procesu obnove evropske ekonomije nakon krize izazvane korona virusom. U proteklom periodu 180 donosioca odluka, direktora velikih kompanija i nevladinih organizacija – uključujući EEB – osnovalo je savez za podršku zelenoj obnovi, u skladu sa odredbama Green Deal-a.

Međutim, dok mnogi od nas razmišljaju o tome šta je zaista važno u životu i nadaju se boljoj budućnosti, neke lobističke grupe zalažu se za poseban tretman i velike izmene EU propisa u oblasti životne sredine koje bi predstavljale korak nazad za ovu oblast.

U nastavku navodimo pet pokušaja lobista da iskoriste ovu krizu kako bi opstruirali zaštitu životne sredine i klime.

1. Poljoprivredni lobi: odlaganje aktivnosti koje za cilj imaju uspostavljanje boljeg sistema proizvodnje hrane

Prvi slučaj je zapravo loša vest: intenzivno lobiranje poljoprivrednih preduzeća za odlaganje ključnih strategija vezanih za proizvodnju hrane, poljoprivredu i prirodu urodilo je plodom. Evropska komisija je ove nedelje potvrdila da potencijalno transformativne Strategija ˝From Farm to Fork˝ („Od farme do viljuške“) i Strategija biodiverziteta neće biti objavljene do kraja aprila, kao što je prvobitno bilo najavljeno.

Jednom objavljene i primenjene, ove dve strategije bi mogle da preobrate evropska seoska područja – tako što bi 10% poljoprivrednog zemljišta bilo pretvoreno u prirodu, što bi se podstakao agro-ekološki pristup poljoprivredi prilagođen prirodi i zakonski zaštitilo 30% Evropskog kopna i mora.

Uprkos tome što je nova strategija proizvodnje hrane osmišljena tako da podrži marljive poljoprivrednike i obezbedi zaštitu zemljišta za buduće generacije, članovi Evropske narodne stranke izdali su bizarno saopštenje za štampu tvrdeći da će strategija postaviti „nova pravila“.

Nov način poljoprivredne proizvodnje doprineo bi otvaranju novih radnih mesta u poljoprivrednim krajevima i omogućio proizvodnju dobre, zdrave i lokalne hrane za ljude širom Evrope. Izvor: META

Stručnjak za poljoprivredu EEB-a Celia Nissens odbacuje ove tvrdnje u svojoj izjavi za Euractiv: „Strategije postavljaju jasan smer i plan aktivnosti za rešavanje problema – upravo ono što treba uraditi u ovim izazovnim vremenima.“

Odluka Komisije da odloži strategije saopštena je samo nekoliko dana nakon što su se njeni naučni savetnici pridružili apelu za hitnu i radikalnu izmenu evropskog sistema proizvodnja hrane.

2. Lobi proizvođača plastike: stvaranje zbrke kako bi se odbranile plastične viljuške

Predstavnici EuPC grupacije Evropske plastične industrije pisali su predsednici Evropske komisije Ursuli von der Leien zahtevajući da se odloži zabrana plastike za jednokratnu upotrebu ili čak potpuno odbaci.

Pismo lobističke grupe zamera „odbacivanje plastike“ i iznosi kako je „korona virus (COVID-19) pokazao da nisu svi materijali isti“. Oni tvrde da je plastika za jednokratnu upotrebu veoma bitna sa higijenskog, zdravstvenog i bezbednosnog aspekta.

Jean-Pierre Schweitzer, stručnjak za cirkularnu ekonomiju  EEB-a, kaže da lobistička grupa govori o dve potpuno različite stvari: „Popularna zabrana plastike u EU-u odnosi se na deset predmeta koje more najčešće izbaci na obalu poput štapića za uši, plastičnih slamki i ambalaže. Izuzeta su medicinska sredstva i zabrana se ne odnosi se na zaštitne maske, odela i rukavice koji se koriste u bolnicama i staračkim domovima širom Evrope, a koji neznatno doprinose zagađenju mora.“

Schweitzer nastavlja: „Zabrinuti smo zbog ciničnih pokušaja da se virus iskoristi kao izgovor za odbacivanje propisa koji za cilj ima zaštitu životne sredine, javno zdravlje i dobrobit svih nas. Važno je podržati ona preduzeća koja se istinski bore da ispoštuju propise u oblasti zaštite životne sredine.“

EU Direktiva o jednokratnoj plastici se odnosi na plastične predmete koji se najčešće pronalaze na plažama.

Izvor: META

Srećom, izgleda da se sa tim  slaže i Evropska komisija. Portparol Evropske komisije je rekao za Euractiv da ne planiraju odlaganje i da rokovi moraju da se ispoštuju.

3. Hemijski lobi želi šestomesečnu obustavu za transparentnost toksičnosti nekih supstanci

Identifikovani su brojni slučajevi lobiranja hemijske industrije, uključujući pismo Saveza Nemačke industrije (BDI) od 25. marta Bjornu Hansenu, direktoru Evropske agencije za hemikalije (ECHA). U pismu se traži odlaganje od barem šest meseci brojnih značajnih mera koje za cilj imaju zaštitu ljudi od potencijalno štetnih supstanci.

Ekspert za hemiju u EEB-u, Tatiana Santos kaže da je ovo pismo „nečuveno“: „U pismu traže odlaganje dostavljanja podataka za najmanje 205 supstanci koje izazivaju zabrinutost – to su toksične hemikalije koje se trenutno dodaju u hiljade proizvoda za opštu potrošnju. Pored toga insistiraju da se produži upotreba jedne od najopasnijih hemikalija na planeti – PFOA ( Perfluorooktanoinska kiselina), koja je postala poznata širem auditorijumu nakon prikazivanja filma ˝Dark waters˝, čiji je producent Mark Ruffalo.“ Santos dodaje: „U vreme kada su ljudi zabrinuti za svoje zdravlje, odlaganje mera koje za cilj imaju da nas zaštite je krajnje neodgovorno“.

Srećom, Hansen je objasnio da nije na ECHA-i da odobri izuzeće koje su tražili.

4. Lobi automobilske industrije: zahtevaju odlaganje odredbi propisa koje se odnose na  bezbednost na putevima, emisije iz motornih vozila i životnu sredinu

Takođe, 25. marta, lobističke grupe Evropske automobilske industrije ujedinile su se kako bi zatražile od predsednice Evropske komisije Ursule von der Leien da ublaži nove propise EU, uključujući ciljeve za emisiju CO2  iz automobila.

Pored toga što traže više novca od EU za svoje članice, oni tvrde kako je epidemija virusa „narušila“ njihove planove za: „usklađivanje sa postojećim i planiranim zakonima i propisima EU“ i traže „prilagođavanje“ vremenskog okvira zakona koji se odnose na poboljšanje bezbednosti na putevima, smanjenje emisija i zaštitu životne sredine.

U odgovoru na dopis grupe Transport & Environment napisano je: „Bliži pogled na činjenice oko klimatskih ciljeva (i zelenih tehnologija) pokazuje da je takav zahtev za odlaganje trenutno neosnovan i potencijalno štetan za dugoročnu održivost i konkurentnost automobilske industrije u Evropi. “

Direktorka organizacije „Clean Vehicle“ Julia Poliscanova je rekla: „Iako je sveukupni ekonomski oporavak veoma značajan, ne bismo trebali dozvoliti da neki oportunistički proizvođači automobila besramno koriste krizu kako bi ukinuli EU klimatske ciljeve uvedene za automobile. Sva tri nemačka proizvođača automobila, VW, Daimler i BMW, smatraju  da to nije potrebno. „

5. „Business Europe“: nema prepreka za pokušaj zaustavljanja svih klimatskih i ekoloških propisa

Na kraju, možda je najdalje u svojim zahtevima za odlaganje stigla grupacija industrijskih organizacija „Business Europe“, čiji su članovi neki od glavnih industrijskih aktera.

U svom pismu, „Business Europe“ ističe značajni uticaj virusa na „sposobnost lobista da sarađuju sa donosiocima odluka“. Oni se pozivaju na odlaganje svih konsultacija i procena – potez koji bi zapravo zaustavio celokupan napredak zakonodavstva u oblasti zaštite životne sredine i doveo do zaustavljanja EU Green Deal-a.

„Business Europe“ navodi kako klimatski i ekološki propisu nisu neophodni. Dugačak spisak odredbi koje žele da ukinu, a koje za cilj imaju zaštitu životne sredine, nalazi se u prilogu pisma. Tu su uključeni zahtev za odlaganje EU klimatskih ciljeva koje bi trebalo ispuniti do 2030. godine i produženje rokova za čistije industrijske procese upotrebom najbolje dostupnih tehnika (BAT).

Menadžer EEB-a za industrijsku politiku Christian Schaible odbacio je ideju ˝da nije neophodno sprovođenje akcija za smanjenje klimatskih promena˝ i smatra da je zahtev za produženje zadatih rokova „opasan“: „Industrija je godinama unazad upoznata sa ovim pravilima i rokovima za njihovo sprovođenje. Moguće je da ima dosta slučajeva gde se planira  ugradnja oprema za smanjenje zagađenja u poslednjem trenutku, ali produženje roka za ispunjavanje ovih zahteva za čitavu Evropu bila bi jednaka nagrađivanju najvećih zagađivača u Evropi.“

Schaible je dodao: „U trenutku kada je javno zdravlje na prvom mestu, šokantno je videti kako neke od najvećih evropskih kompanija ne rade ništa po pitanju smanjenja svog zagađenja. Odgovorna industrija bi želela da bude deo rešenja i da ima značajnu ulogu u izgradnji čistije i zelenije budućnosti za sve. “

Tekst prevela: Katarina Zvonarić

Autor teksta: Anton Lazarus

Izvor: META – Nedeljnik EEB-a.