Udruzenje Sredina

Zeleno svetlo za sveobuhvatne reforme evropskih propisa u oblasti upravljanja otpadom

Evropski parlament je usvojio u sredu 18. aprila paket propisa kojima se uvode obavezujuće ciljne vrednosti za otpad i reciklažu, što je ključni deo EU ambicije za ´cirkularniju´ ekonomiju. Prema revidiranoj Okvirnoj direktivi o otpadu, nadležni organi država članica moraće da obezbede 60% reciklaže komunalnog otpada do 2030. godine. Definisan je i među-cilj od 55% do 2025. godine, mada je za one koji zaostaju i koji su reciklirali manje od 20% komunalnog otpada ili odložili više od 60% na deponije u 2013. godini odobren grejs period od 5 godina.

Ova direktiva uvodi i obavezu uspostavljanja odvojenog prikupljanja iskorišćenog tekstila do 2025. godine i bio-otpada do 2023. godine. Januar 2025. godine je takođe rok za uspostavljanje odvojenog prikupljanja opasnog otpada, dok će proizvođači imati obavezu da obaveste Evropsku agenciju za hemikalije (ECHA) ukoliko se bilo koja supstanca koja izaziva zabrinutost (SVHC) nalazi u njihovom proizvodu, kako bi ta informacija bila uvršćena u javne baze podataka.

U ovom propisu uvršten je i indikativan, ali ne i pravno obavezujući cilj – da se prepolovi otpad od hrane u Evropi do 2030. godine, što je u skladu sa UN ciljevima održivog razvoja. Ministri poljoprivrede su u utorak 17. aprila potvrdili svoju rešenost da podrže ovaj cilj, kada je Evropska komisija apelovala na Vlade da izrade detaljni nacionalni plan kako bi ostvarili ovaj cilj.

Posebna direktiva koja pokriva upravljanje ambalažom zahteva od Vlada država članica EU da obezbede 70% reciklaže ambalaže od proizvoda do 2030. godine. Cifre su drugačije za pojedine vrste ambalažnih materijala, na primere 30% za drvo, 55% za plastiku, 75% za staklo i 85% za papir. Vlade moraju da obezbede i dostizanje među-cilj od 65% do kraja 2025. godine.

Treći propis iz paketa propisa o otpadu je Direktiva o deponijama, koja ograničava odlaganje komunalnog otpada na deponije na više od 10% do 2035. godine. Estonija, Grčka, Hrvatska, Letonija, Malta, Rumunija i Slovačka su tokom pregovora obezbedile 5 godina izuzeća, ukoliko smanje količinu otpada koji se odlaže na deponije na manje od četvrtine do 2025. godine.

Novine u ovim propisima su generalno dobro prihvaćene od strane ekologa i trgovačkih udruženja, iako neki smatraju da su donosioci odluka mogli da budu ambiciozniji. Piotr Barczak, policy officer za otpad u Evropskom birou za životnu sredinu (EEB), kaže da će ovi propisi samo dodatno pospešiti napore koje su do sada uložili gradovi širom Evrope. ˝Novi propisi su mogli da budu ambiciozniji, ali njihova uspešna primena svakako će pomoći Vladama država članica EU da konsoliduju svoj napredak koji će doneti boljitak njihovim građanima i društvu kao celini.˝

Grupa Zero Waste Europe pozdravila je zeleno svetlo koje je Parlament dao za paket propisa u oblasti cirkularne ekonomije. Njihov policy officer Ferran Rosa smatra da će transpozicija ovih propisa u nacionalno zakonodavstvo biti samo formalnost. ˝Pravi test za države članice biće da promene način na koji upravljaju prirodnim resursima, da postepeno eliminišu odlaganje otpada na deponije i u insineratore, istovremeno promovišući bolji dizajn proizvoda i uvodeći adekvatne ekonomske podsticajne mere.˝

European Compost Network kaže da je njihov sektor spreman da maksimalno iskoristi novine koje ovi propisi donose u oblasti bio-otpada, koji čini gotovo trećinu komunalnog otpada. ˝Kompostiranje i anaerobna digestija bio-otpada daju dragocene sekundarne sirovine, koje Okvirna direktiva o otpadu opisuje kao mogućnost za inovacije i rast˝, kažu predstavnici ove mreže.

Evropska organizacija za ambalažu i životnu sredinu (The European Organization for Packaging and the Environment), koja predstavlja kompanije u lancu nabavke ambalaže, pozdravila je usvajanje ovih novih propisa u kojima vidi mogućnost za jačanje pravnog okvira za produženu odgovornost proizvođača (EPR). ˝Drago nam je da je prepoznato dobro funkcionisanje jakog unutrašnjeg tržišta kao preduslov da se obezbedi prilagodljivost investicija i inovacija potrebnih da bi se približili cirkularnoj ekonomiji˝, izjavila je direktorka Virginia Janssens.

Organizacija REUSE, koja predstavlja društveno preduzeće sektora ponovne upotrebe, vidi nove propise kao iskorak napred unatoč nedostatku obavezujućih ciljeva za ovu oblast.

Članovi Evropskog parlamenta usvojili su i niz dogovorenih amandmana na pravilnike o tretmanu otpadnih vozila, baterija i akumulatora i otpadne električne i elektronske opreme, koji su tako uobličeni da budu u skladu sa novim, sveobuhvatnijim EU propisima o tretmanu i prevenciji otpada.

Ovi propisi su provizorno dogovoreni sa članicama Evropskog parlamenta i delegacijama nacionalnih Vlada krajem 2017. godine, a potpredsednik Evropske komisije Frans Timmermans je pozvao članove Evropskog parlamenta da podrže ove propise, za koje izvršni organi EU smatraju da su ključni za njihovu strategiju u oblasti ´cirkularne ekonomije´. Sada je samo potrebno da ove propise formalno usvoji i Savet EU pre nego što stupe na snagu.

Autor teksta: Robert Hodgson

Izvor: ENDSEurope – Europe’s environmental news and information service