Udruzenje Sredina

COP26: Kako bismo ‘popravili’ klimu, moramo prvo da ‘popravimo’ ekonomiju. Evo zbog čega.

                  Izvor: Circular

Po prvi put, neki od najuticajnijih svetskih aktera u oblati cirkularne ekonomije udružili su se u apelu upućenom poslovnom sektoru da uzmu u razmatranje nove načine dizajniranja, proizvodnje i potrošnje robe – i njihovu ulogu u uvođenju promena kako bi se dostigli postavljeni klimatski ciljevi.

UN Konferencija o klimatskim promenama, COP26, smatra se ‘make-or-break’ trenutkom za ceo svet, jedna od poslednjih prilika da se vratimo na pravi put kako bi dostigli veoma izazovne klimatske ciljeve i izbegli najgore posledice klimatskih promena.

I posle dekada upozorenja od strane eksperata, ljudi su napokon počeli da obraćaju pažnju. Broj kompanija koje su se obavezale na klimatske akcije se učetvorostručio u poslednjih nekoliko godina i dostigao 23%, dok mnogo njih tek treba da sledi ovaj primer. Ovo 26. zasedanje ‘Conference of the Parties’ (COP) na kome je učestvovalo 197 država, bila je jedinstvena prilika da se definiše kakva će klima biti u budućnosti.

Imajući u vidu ovu jedinstvenu priliku koja nam se pruža, neki od najuticajnijih svetskih aktera u oblasti cirkularne ekonomije su se okupili po prvi put na jednom mestu. 

Prisutni su bili Anthesis, Circle Economy, Ellen MacArthur Foundation, Finnish Innovation Fund Sitra, Global Electronics Council, Metabolic, Platform for Accelerating the Circular Economy (PACE), ReLondon, World Economic Forum, i drugi, i zapitali smo se: ako bi trebalo da izađemo pred zainteresovanu javnost sa jednom porukom u ovo kritično vreme, šta bi to bilo? Odgovor je bio jednostovan – ako ’popravimo’ ekonomiju, ’popravićemo’ i klimu.

Veza ekonomije i životne sredine

Cirkularna ekonomija je u središtu ovog koncepta – pristup dizajniranju, proizvodnji i korišćenju robe koji obezbeđuje eliminisanje otpada, kruženje materijala i regenerisanje prirode. Ovaj pristup omogućava realizaciju mnogih klimatskih rešenja, ali i rešenje nekih drugih međusobno povezanih problema  kao što su gubitak biodiverziteta i prekomerna ekstrakcija prirodnih resursa.

Cirkularna ekonomija je okvir koji se bavi svim ovim međusobno povezanim problemima i koji doprinosi da se ostvari ekonomska dobit od 4.5 bilijardi dolara.

Kada kažemo da treba ’popraviti’ ekonomiju, tražimo od vas da razmislite po kom principu današnja ekonomija funkcioniše. Trenutno mi uzimamo, pravimo i onda neizbežno – bacamo. Ekstrakcija resursa i upotreba obuhvataju 70% svih emisija gasova sa efektom staklene bašte, koje podižu globalnu temperaturu.

Cirkularna ekonomija je alat kojim treba da se regulišu te emisije:  ona nam omogućava da zadovoljimo globalne potrebe i želje, kao što su prevoz i ishrana, a da istovremeno smanjimo utrošak novih materijala. 

Smanjena potražnja za novim materijalima znači i manje ekstrakcije i prerade, a samim tim i manje emisija. Uvođenjem cirkularne ekonomije na globalnom nivou omogućilo bi 39% smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte.

Ekonomski rast – i sistemi koji ne funkcionišu

               Izvor: Circular

Ekonomski rast je blisko povezan sa ekstrakcijom materijala, upotrebom resursa kao što su voda i zemljište i sveukupnom degradacijom životne sredine. U mnogim slučajevima, ’rast’ linearne ekonomije oslanja se na loše upravljanje resursima i prekomernu ekstrakciju, što dovodi do nefunkcionalnih ekonomskih sistema. 

Kada govorimo o ’popravljanju’ ekonomije, tražimo od vas da se zapitate koliko ekonomije zavise od reursa kojima se u svetu loše upravlja i koji su zbog toga znatno proređeni. Uzmite primer pametnih telefona i kompjutera.

Ova tehnološka pomagala bila su ključna za obezbeđivanje rada privrede u vreme pandemije. Ali procenjuje se da će mnogi dragoceni metali koji su neophodni za njihovu izradu ponestati u sledećem veku.

Ti materijali se teško iskopavaju ili ekstrahuju iz postojećih baterija – naročito kada 1 u 10 telefona završi na deponijama, a telefoni se ne prave tako da mogu da se poprave.

Ovi problemi su dovoljno zabrinjavajući, ali postaju još drastičniji kada uzmemo u razmatranje materijale kao što je litijum koji je potreban za izradu baterija koje napajaju električna vozila i kamione – i koji su ključni za sprovođenje neophodne energetske tranzicije.

Jedini put koji vodi napred je sveobuhvatna promena sistema, novi pristup koji bi uzeo u obzir upravljanje resursima od faze dizajna, preko proizvodnje do distribucije.

Kako kompanije mogu da podstaknu napredak

Gotovo polovina emisija dolazi od načina na koji pravimo i koristimo stvari, uključujući hranu. Imajući to u vidu, kompanije imaju značajnu ulogu u poboljšanju klime re-oblikovanjem ekonomije – uvođenjem inovacija, kroz međusobnu saradnju i izmenom načina na koji dizajniraju, proizvode i distribuiraju svoju robu. Na ovaj način bi se otvorila nova radna mesta i obezbedio bolji rast.

Primenom principa cirkularne ekonomije, kompanije bi postale otpornije i profitabilnije jer bi bile manje podložne skupim poremećajima u lancu nabavke i nestabilnim cenama resursa. Ovakve kompanije bi mogle da privuku investitore koji žele da dostignu neto-nula vrednosti i ostvare odlične prihode koji su prilagođeni riziku.

I dok se približavamo kritičnom momentu za klimu, bićemo suočeni sa mnoštvom statističkih podataka, činjenica i apela za akciju, što će nas sve naterati da se zapitamo kako treba da delamo. U tim trenucima ideja vodilja bi mogla da nam bude: ekonomija može da bude zamajac za promene. Odluke koje donosimo kako bi oblikovali ekonomiju mogu da zaštite naša sredstva za život i životnu sredinu. Ukoliko ’popravimo’ ekonomiju, ’popravićemo’ i klimu.

Ovaj članak je nastao u saradnji sa nekim od vodećih aktera u oblasti cirkularne ekonomije: AnthesisCircle EconomyEllen MacArthur FoundationEuropean Circular Economy Stakeholder Platform (ECESP)Finnish Innovation Fund SitraGlasgow Chamber of CommerceGlobal Electronics CouncilMetabolicThe Platform for Accelerating the Circular Economy (PACE), ReLondonWorld Economic Forum.

Izvor: Circular. for resoursce and waste professionals