Udruzenje Sredina

KAKO DOĆI DO ŽIVOTNE SREDINE BEZ TOKSIČNIH HEMIKALIJA

  Izvor fotografije: META

Nove generacije ekološki osvešćenih evropljana polažu svoje nade za bolje zdravlje i čistiju životnu sredinu u Zero pollution ciljeve Zelenog dogovora (Green Deal). Osnovni propis u EU koji reguliše kontrolu bezbednosti hemikalija (REACH) ima potencijal da omogući ostvarenje EU vizije za životnu sredinu bez toksičnih hemikalija. Ali prepreke u implementaciji REACH-a prouzrokuju velika kašnjenja, zbog čega dolazi do izlaganja ljudi i životne sredine potencijalno toksičnim hemikalijama duži niz godina. Planovi za reviziju regulative bi trebalo da omoguće da se drastično smanji, i to što pre, sve veće zagađenje hemikalijama.

Zagađenje hemikalijama ne bi trebalo olako shvatati. Prema podacima Evropske agencije za zaštitu životne sredine, imamo detaljne informacije za samo 500 hemikalija od 100.000 hemikalija koje se nalaze na tržištu. Istovremeno, suočavamo se sa situacijom da su industrijske hemikalije sveprisutne u hrani koju konzumiramo, vodi koju pijemo i proizvodima koje svakodnevno koristimo kod kuće ili na poslu. Ovo neprekidno izlaganje kompleksnim i potencijalno toksičnim smešama hemikalija može se dovesti u vezu sa porastom pojave kancera, reproduktivnih poremećaja i drugih metaboličkih bolesti modernog doba. Štaviše, naučna istraživanja su pokazala da je hemijsko zagađenje delimično odgovorno i za smanjenje populacije insekata, ptica i sisara.  

Razlog za nadu

Imamo dosta razloga za brigu, ali i za nadu da će stvari da se promene na bolje. Kao prvo, poslednjih godina raste pritisak da se dobiju relevantniji i transparentniji podaci o hemijskim supstancama kojima smo izloženi u svakodnevnom životu.

Zeleni dogovor omogućava povoljnu klimu za značajniju reviziju REACH-a. Ovim dogovorom Evropa se obavezala na ’Zero pollution’, a Hemijska strategija za održivost (Chemical Strategy for Sustainability – CSS) pokazuje da postoji politička volja na nivou EU da se ozbiljno pozabave upotrebom hemikalija koje su napravljene tako da budu bezbedne i održive. U sklopu ove strategije nalaze se i planovi za reviziju REACH-a i očekuje se da predlog Evropske komisije bude objavljen krajem godine.

Implementacija REACH procesa registracije kao najveći problem

Implementaciju REACH-a koordinira Evropska agencija za hemikalije (ECHA) koja se nalazi u Helsinkiju. Agencija je centralna tačka REACH sistema: ona upravlja bazom podataka neophodnom za rukovanje ovim sistemom, ko-ordinira detaljnom evaluacijom problematičnih hemikalija i radi na izgradnji javne baze podataka u kojoj bi građani, stručnjaci, nevladine organizacije i naučni istraživači mogli da pronađu pouzdane informacije o osobinama hemikalija koje se nalaze na tržištu EU. Ali pokazalo se u većini slučajeva da je vrlo problematično dobiti sve potrebne informacije od industrije o hemikalijama koje koriste. U nedavno objavljenom izveštaju ECHA je iznela da je za 93% pristiglih dosijea za hemikalije potrebno dostaviti dodatne informacije, što je ustanovljeno prilikom prošlogodišnje provere usaglašenosti dostavljenih informacija o bezbednosti hemikalija koje su stavljene na tržište sa zahtevima REACH-a.

Ovako visok procenat neusaglašenosti je najveći problem u implementaciji REACH-a i glavni razlog za kašnjenje u implementaciji propisanih mera za upravljanje rizikom, zbog čega su ljudi i životna sredina već godinama izloženi potencijalno toksičnim hemikalijama.

„Ovaj nedostatak relevantnih informacija nas navodi na zaključak da hemijska industrija namerno pokušava da prikrije prave karakteristike supstanci koje stavlja na tržište,“ kaže Tatiana Santos, policy manager za hemikalije u European Environmental Bureau (EEB).

„Neophodno je da se osnovni princip REACH-a ’no data no market’ (bez dostavljanja podataka o hemikalijama nema njihovog stavljanja na tržište) primeni u ranim fazama procesa registracije supstance kako bi zaista bio sproveden u praksi,“ dodaje Santos, što se zapravo odnosi na obavezu industrije prema REACH-u da upravlja rizikom od hemikalija i dostavlja podatke o bezbednosti supstanci, ali u kasnijim fazama REACH procesa.

Integrisani pristup

Evaluacija supstanci se zasniva na prikupljanju podataka u fazi registracije. Kako bi se ovaj proces ubrzao i pojednostavio, EEB predlaže da se integrišu evaluacija dosijea i evaluacija supstanci. Kako bi se dodatno uštedelo na vremenu, preporučuje se istovremena evaluacija grupe supstanci umesto pojedinačnih supstanci.

Sprečavanje kumulativnog izlaganja

Još jedan važana aspekt REACH-a je da se od registranata zahteva da dokumentuju bezbednosne informacije za svaku svoju hemikaliju, a da se ne uzima u obzir efekat koji se javlja usled istovremenog izlaganja dejstvu više hemikalija, zbog čega su ljudi i ekosistemi nezaštićeni od kumulativnog efekta ’koktela hemikalija’. Kako bi se procenile posledice ovog kumulativnog izlaganja trebalo bi uvesti i zakonsku obavezu za procenu smeša i integrisanje alata za određivanje faktora procene smeše (Mixture Assessment Factor – MAF), kako bi se obuhvatio i kombinovani efekat smeša hemikalija.

A što se tiče same revizije REACH-a, Santos smatra da je: „Revizija REACH-a retka prilika za nadležne organe da obezbede efikasnije regulisanje hemikalija koje izazivaju zabrinutost. EU mora da podrži ovaj proces tako što će ubrzati, pojednostaviti i učiniti regulatorni proces manje zatevnim za ECHA-u i Vlade država članica EU, i da omogući građanima EU zdraviji život kome teže.“

Autor teksta: ANDREEA ANCA

Izvor: META – THE NEWS CHANNEL OF THE EUROPEAN ENVIRONMENTAL BUREAU